Ụlọ ọrụ United Nations ekpughere na ihe karịrị nde mmadụ otu nari iri abuo na abuo na-eche agụụ ugbu a gburugburu ụwa n’ihi oke ihu igwe, esemokwu na ọrịa COVID-19.
Ụlọ ọrụ ndị gụnyere otu nri na ọrụ ugbo; Ego mba ụwa maka mmepe ugbo; Ego Ụmụaka nke United Nations; Mmemme nri mba ụwa na Òtù Ahụ Ike Ụwa, kwupụtara nke a n’akwụkwọ akụkọ jikọrọ ọnụ.
GỤKWUO: COVID-19: Moderna na-achọ nkwado EU maka ọgwụ mgbochi emelitere N’ime akụkọ ahụ, akpọrọ ‘State of Food Security and Nutrition in the World 2023’, ụlọ ọrụ ahụ kwuru na ọnụ ọgụgụ ndị mmadụ na-agụ agụụ n’ụwa niile esiwo na 690 na 2021 gaa na nde 783 na 2022, mmụba nke nde mmadụ 122 ma e jiri ya tụnyere ya. ọnụ ọgụgụ ndị butere ọrịa.
Dị ka ha si kwuo, ebe ọnụ ọgụgụ agụụ zuru ụwa ọnụ kwụsịrị n’etiti 2021 na 2022, enwere ọtụtụ ebe n’ụwa na-eche ọgba aghara nri na-akawanye njọ. Nkwupụta ahụ kwuru na ihe dị ka ijeri mmadụ 2.4, ọkachasị ụmụ nwanyị na ndị bi n’ime ime obodo, anaghị enweta nri na-edozi ahụ, nchekwa na zuru oke na 2022, na-ekwupụta na erighị ihe na-edozi ụmụaka ka dị oke egwu.
“N’afọ 2021, a kwụrụ ụmụaka 22.3% (nde 148.1); Pasent isii na uma asato (nde iri anon a ise) mefuru na pasent ise na uma isii (nde iri ato na asaa) buru oke ibu, “akụkọ ahụ kwuru.
Ka mmepe obodo na-agbawanye ngwa ngwa, akụkọ ahụ kwuru na a ga-enwe mmụba pụtara ìhè na oriri nke edoziri na nke dị mma, na-eduga n’ịkwalite oke ibu na oke ibu n’ofe obodo mepere emepe, Peri-obodo na ime obodo.
Mpaghara ime obodo na-ejibu onwe ya eme ihe, ọkachasị n’Africa na Eshia, ugbu a na-adabere na ahịa nri mba na nke zuru ụwa ọnụ, “ka ọ gbakwụnyere.
Akụkọ ahụ buru amụma na ka ọ na-erule 2050, pasenti iri asaa nke ndị bi n’ụwa niile ga-ebi n’obodo ukwu, na-agbakwụnye, “Mgbanwe a dị ịrịba ama nke igwe mmadụ chọrọ nhazigharị usoro nri iji gboo ndị bi n’obodo mepere emepe ọhụrụ na ikpochapụ agụụ, ụkọ nri, na erighị ihe na-edozi ahụ.” “Steetị Nchekwa Nri na Nri na Ụwa 2023, na-enye nkọwa zuru ezu nke mgbagwoju anya ndị a. Akụkọ a na-ahụta ọnọdụ agụụ zuru ụwa ọnụ, erighị ihe na-edozi ahụ, na mgbanwe mgbanwe ngwa ngwa nke nchekwa nri.
Obodo, nke e chere na ọ ga-eme ka esemokwu dị n’etiti ịnweta nri ime obodo na obodo mepere emepe ugbu a na-emegharị usoro nri ma na-emetụta nnweta na ego nke nri ahụike,” ka akụkọ ahụ gbakwụnyere.
Ka ọ dị ugbu a, onye nhazi UN na-ahụ maka ọdịmma mmadụ maka Naijiria, Matthias Schmale, kwuru na ihe karịrị nde mmadụ 4.3 na steeti Borno, Adamawa na Yobe na-enwe oke agụụ na erighị ihe na-edozi ahụ.
N’ime nkwupụta e bipụtara na saịtị UN, o kwuru na ọnụ ọgụgụ ụmụaka na-erubeghị afọ ise nọ n’ihe ize ndụ nke nnukwu erighị ihe na-edozi ahụ na-eyi ndụ egwu amụbaala okpukpu abụọ n’ime otu afọ ruo 700,000.
O kwuru na ọtụtụ nde mmadụ nọ na mpaghara ahụ na-eche agụụ ihu na ndụ ụmụaka nọ n’ahịrị n’etiti esemokwu na-agbatị ogologo oge na mgbanwe ihu igwe na-akawanye njọ.
“Agala m Borno na steeti abụọ ndị ọzọ ọtụtụ oge; Ahụla m ka ndị nne na-alụ ọgụ maka ndụ ụmụ ha na-eri erighị nri na ebe a na-edozi nri na-edozi ahụ.
Ụmụntakịrị ọ gwara okwu mere mkpesa na agụụ na-agụ ha ọtụtụ ụbọchị. Anyị bụ́ ndị nne na nna aghaghị iche echiche otú ọ dị mgbe unu na-apụghị ịhụ na ụmụ unu na-eriju afọ.
Ọnọdụ jọgburu onwe ya bụ n’ihi na ihe karịrị afọ iri nke enweghị nchebe jikọtara ya na ndị otu na-abụghị nke gọọmentị, nke na-egbochi ndị mmadụ ịrụ ọrụ ugbo na irite ego n’ala a,” ka o kwuru.
Schmale kwukwara na mgbanwe ihu igwe na oke mmetụta ihu igwe na-enye aka na ọnọdụ ahụ, na-achọpụta na 2022 hụrụ idei mmiri kachasị njọ n’ime afọ iri na Nigeria, nke metụtara ihe karịrị nde mmadụ 4.4 n’ofe mba ahụ, ọ bụghị nanị na Northeast.
Leave a Reply